Prosječna plaća radnika u Hrvatskoj iznosi 1.656 eura, plaće i dalje najviše u Zagrebu

Eyestetix Studio on Unsplash

Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.811 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća.

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u drugom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 8,5% u odnosu na isto razdoblje lani.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.532 eura, uz godišnji rast od 8,7 posto.

Najviše plaće i dalje se bilježe u IT sektoru, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.948 eura, odnosno 18% više od hrvatskog prosjeka. Slijedi energetika s prosječnom plaćom od 1.787 eura, što je 8% iznad prosjeka, zatim građevinarstvo i nekretnine s 1.774 eura (+7%) te financije i osiguranje s prosječnih 1.737 eura (+5%).

S druge strane, pojedini sektori i dalje znatno zaostaju za prosjekom. U uslužnim djelatnostima prosječna plaća iznosi 1.218 eura, što je 26% manje od hrvatskog prosjeka, dok su pomoćna zanimanja na još nižoj razini, s prosječnih 1.121 euro, odnosno 32% ispod prosjeka.

Ispodprosječne plaće bilježe se i u obrazovanju i znanosti, gdje prosječna plaća iznosi 1.456 eura (-12%), poljoprivredi s 1.527 eura (-8%), trgovini s 1.538 eura (-7%) te turizmu i ugostiteljstvu, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.551 euro (-6%).

Što je veća tvrtka, to je viša plaća

Najviše prosječne plaće i dalje isplaćuju privatne tvrtke u stranom vlasništvu. Zaposlenici u njima u prosjeku zarađuju 1.811 eura neto (9% iznad državnog prosjeka).

U tvrtkama u državnom vlasništvu prosječna plaća iznosi 1.661 euro i kreće se na razini državnog prosjeka. S druge strane, zaposlenici u pretežno domaćim privatnim tvrtkama u prosjeku primaju 1.599 eura, odnosno 3% manje od prosjeka. Slična primanja bilježe se i u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje prosječna plaća iznosi 1.601 euro, što je također 3% ispod državnog prosjeka.

Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. Najniža prosječna primanja imaju zaposlenici u najmanjim organizacijama, onima s manje od 10 zaposlenih, gdje prosječna plaća iznosi 1.490 eura, odnosno 10% manje od državnog prosjeka. U tvrtkama s 11 do 19 zaposlenih prosjek raste na 1.616 eura, što je 2% ispod prosjeka.

Plaće iznad državnog prosjeka bilježe se u tvrtkama s 20 i više zaposlenih. U organizacijama s 20 do 49 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.686 eura (+2%), u onima s 50 do 249 zaposlenih 1.719 eura (+4%), dok zaposlenici u tvrtkama s 250 do 999 radnika u prosjeku zarađuju 1.734 eura mjesečno (+5%). U najvećim sustavima, s više od tisuću zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.718 eura, odnosno 4% iznad državnog prosjeka.

Plaće najviše u Zagrebu, najniže u dijelu kontinentalne Hrvatske

Razlike u plaćama vidljive su i na regionalnoj razini.

Najviše prosječne plaće bilježe se u Gradu Zagrebu, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.790 eura, što je 8% iznad nacionalnog prosjeka. Takav rezultat ne iznenađuje s obzirom na koncentraciju poslovnih aktivnosti, multinacionalnih kompanija i visokoobrazovane radne snage u glavnom gradu.

S druge strane, najniže prosječne plaće i dalje se bilježe u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Na začelju je Sisačko-moslavačka županija, s prosječnom plaćom od 1.331 euro, odnosno 20% ispod nacionalnog prosjeka. Slijede Požeško-slavonska županija, gdje su plaće 17% ispod prosjeka, Vukovarsko-srijemska županija s prosječnih 1.411 eura (-15%) te Ličko-senjska županija, u kojoj prosječna plaća iznosi 1.415 eura, također 15% ispod nacionalnog prosjeka.

Obrazovanje i iskustvo povezani s višim primanjima

Razina obrazovanja i radno iskustvo i dalje imaju važnu ulogu u visini plaće. Najviša primanja bilježe zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom, koji u prosjeku zarađuju 2.392 eura, odnosno 44% više od nacionalnog prosjeka.

Zaposlenici s visokom stručnom spremom u prosjeku primaju 1.872 eura, što je 13% iznad prosjeka, dok radnici sa srednjom stručnom spremom zarađuju prosječno 1.450 eura, odnosno 12% manje od nacionalnog prosjeka.

Sličan obrazac vidljiv je i kada je riječ o radnom iskustvu.

Zaposlenici na početku karijere, s manje od godinu dana iskustva, u prosjeku zarađuju 1.339 eura, što je 19% ispod prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.415 eura, odnosno 15% manje od prosjeka.

S tri do pet godina radnog iskustva plaće se približavaju nacionalnom prosjeku i iznose 1.598 eura. Najviša primanja, očekivano, imaju zaposlenici s više od deset godina iskustva, koji u prosjeku zarađuju 1.795 eura mjesečno, odnosno 8% više od prosjeka.

Rodni jaz u plaćama i dalje prisutan, ali vidljivi su pozitivni pomaci

Analiza prema spolu pokazuje da muškarci u prosjeku zarađuju 1.767 eura mjesečno, što je 7% iznad nacionalnog prosjeka. Žene, s druge strane, u prosjeku primaju 1.560 eura, odnosno 6% manje od prosjeka.

Ipak, podaci upućuju i na pozitivan pomak, pa tako žene bilježe nešto brži godišnji rast plaća od muškaraca. Prosječna plaća žena porasla je za 9,0%, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,4%.

Ako se taj trend nastavi, mogao bi dugoročno pridonijeti postupnom smanjivanju rodnog jaza u plaćama i većoj ekonomskoj ravnopravnosti na tržištu rada.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno više od 61.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!