Hrvati jasno poručuju: rad na daljinu treba postati zakonsko pravo radnika

Foto: Image by Tharushi Jayawardana from Pixabay

Čak 87 posto ispitanika smatra da bi Hrvatska trebala zakonski propisati pravo na rad na daljinu barem dva dana tjedno, gdje god je to izvedivo. Za mnoge zaposlenike to više nije pitanje pogodnosti, već logičan korak u razvoju tržišta rada.

Nekad standardni model rada od „9 do 5“ u Hrvatskoj sve više ustupa mjesto fleksibilnijim oblicima rada. Prema istraživanju koje je lani provela Alma Career Croatia s udrugom CESI, čak 66 posto muškaraca i 60 posto žena koristi neki oblik fleksibilnog rada.

Najučestaliji su oni oblici rada koji olakšavaju svakodnevnu organizaciju života, odnosno klizni dolasci i odlasci s posla te rad na daljinu.

U tom kontekstu sve više pažnje privlače primjeri iz inozemstva. Tako se u Australiji najavljuje zakon koji bi zaposlenicima omogućio pravo na rad na daljinu dva dana tjedno, gdje god je to moguće. Time se otvara i pitanje: treba li Hrvatska slijediti isti smjer?

Fleksibilnost kao pravo, a ne pogodnost

Prema anketi koju je provela Alma Career Croatia na uzorku od 500 ispitanika, stav javnosti prilično je jasan.

Čak 87 posto ispitanika smatra da bi Hrvatska trebala zakonski propisati pravo na rad na daljinu barem dva dana tjedno, gdje god je to izvedivo. Za mnoge zaposlenike to više nije pitanje pogodnosti, već logičan korak u razvoju tržišta rada.

Ispitanici pritom ističu kako fizička prisutnost na radnom mjestu ne jamči veću produktivnost. Dapače, mnogi smatraju da su učinkovitiji kada rade od kuće. Uz to, naglašavaju i potencijalne uštede za poslodavce, od troškova uredskog prostora i opreme do režija. Dio ispitanika predlaže da se u zanimanjima gdje rad na daljinu nije moguć razmotri uvođenje četverodnevnog radnog tjedna kao alternativnog modela rada.

Dio zaposlenika protiv zakonskog nametanja fleksibilnosti

S druge strane, svaka deseta osoba podržava rad na daljinu kao oblik rada (11 posto), ali smatra da ga ne bi trebalo zakonski nametati poslodavcima, već prepustiti internim dogovorima i organizaciji rada unutar tvrtki.

Manji dio ispitanika, njih oko 2 posto, ne podržava rad na daljinu kao model rada. Smatraju da takav pristup može staviti u nepovoljan položaj one radnike čiji posao ne omogućuje rad izvan radnog mjesta, čime se, prema njihovom mišljenju, stvara određena nejednakost među zaposlenima.

O anketi:

Sudjelovalo je gotovo 500 ispitanika. Zbog jednostavnosti ispunjavanja ankete nisu zabilježeni demografski podaci o ispitanicima tako da se rezultati ne mogu generalizirati, ali su indikativni.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!