Plaće pod povećalom: Prosječna plaća žena 13% niža od plaće muškaraca

Foto: Gemini generated

Pitanje jednakih primanja za jednak rad već godinama je jedno od ključnih mjerila ravnopravnosti, a podaci pokazuju da je napredak sporiji nego što bismo očekivali.

Uoči Međunarodnog dana žena, Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, ponovno je u fokus stavila jednu od najvažnijih tema tržišta rada – rodni jaz u plaćama. Pitanje jednakih primanja za jednak rad već godinama je jedno od ključnih mjerila ravnopravnosti, a podaci pokazuju da je napredak sporiji nego što bismo očekivali.

Prema podacima Eurostata, žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju oko 12% manje od muškaraca. U Hrvatskoj je rodni jaz u plaćama blago izraženiji.

Podaci servisa MojaPlaća pokazuju da žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13% manje od muškaraca. Prosječna neto plaća muškaraca u 2026. iznosi 1.717 eura, a žena 1.500 eura, što potvrđuje da je rodni jaz u primanjima i dalje prisutan na domaćem tržištu rada.

Plaće rastu, ali razlika se tvrdoglavo održava

Plaće u Hrvatskoj bilježe kontinuirani rast, potaknut kombinacijom inflacije, gospodarskog oporavka i rasta pojedinih sektora, snažnije potražnje za kvalificiranom radnom snagom te kroničnog manjka radnika na tržištu. Ipak, paralelno s rastom primanja, rodni jaz smanjuje se tek neznatno.

Najveći jaz vidljiv je u Drvnoj industriji, gdje žene u prosjeku zarađuju 1.105 eura, dok mjesečna zarada muškaraca iznosi 1.476 eura (-25%). Sličan obrazac prisutan je i u Uslužnim djelatnostima, gdje žene zarađuju 1.126 eura, a muškarci 1.486 eura (-24%), kao i u području Tehnologije i razvoja, gdje je prosječna plaća žena 1.581 eura, a muškaraca 2.024 eura (-22%).

U sektoru Sigurnosti i zaštite žene primaju u prosjeku 1.341 euro, a muškarci 1.663 eura (-19%), dok je u Prodaji prosjek 1.264 eura za žene i 1.514 eura za muškarce (-17%).

Ipak, postoje i sektori u kojima su žene prosječno bolje plaćene.

U Tekstilnoj i kožnoj industriji žene zarađuju 1.122 eura, a muškarci 900 eura (+25%), u Kemijskoj industriji 1.413 eura prema 1.236 eura (+14%), dok su u Telekomunikacijama plaće žena 1.890 eura, a muškaraca 1.770 eura (+7%). U Strojarstvu je razlika manja, ali i dalje u korist žena, 1.713 eura prema 1.672 eura (+2%).

Ista pozicija, različita plaća

Iako su razlike na razini industrija indikativne, još je relevantnija usporedba plaća muškaraca i žena na istoj radnoj poziciji. Prema podacima servisa MojaPlaća, žene u prosjeku primaju 6% nižu plaću od svojih muških kolega za isti posao.

U pojedinim zanimanjima odstupanja su znatno izraženija. Primjerice, na poziciji policijskog inspektora žene u prosjeku zarađuju 1.462 eura, dok muškarci primaju 2.156 eura (-32%). Sličan jaz prisutan je kod šefa korisničke podrške, gdje muškarci zarađuju 2.457 eura, a žene 1.683 eura (-31%), kao i kod UX dizajnera, s prosječnom plaćom od 2.237 eura za muškarce i 1.574 eura za žene (-30%). Značajne razlike pronalazimo i među asistentima u nastavi (-28%, 1.510 eura prema 1.092 eura) te financijskih savjetnika, gdje muškarci zarađuju 1.972 eura, a žene 1.471 euro (-25%).

S druge strane, postoje i pozicije na kojima su žene prosječno bolje plaćene.

Specijalistice za rizike, u prosjeku, zarađuju 2.500 eura mjesečno, a njihovi muški kolege primaju 2.022 eura (+24%). Kod pozicije stručnjaka za izvještavanje žene zarađuju 2.032 eura, a muškarci 1.642 eura (+24%). Prednost žena vidljiva je i u zanimanjima poput biologa, gdje zarađuju 1.569 eura u odnosu na 1.343 eura koliko primaju muškarci (+17%), kineziologa s prosjekom od 1.691 eura za žene i 1.450 eura za muškarce (+17%) i radiologa, gdje žene primaju 2.254 eura, a muškarci 1.934 eura (+16%).

Viša diploma, veća plaća, ali i veći jaz

Viši stupanj obrazovanja donosi i viša primanja. Najviše prosječne plaće ostvaruju zaposlenici s postdiplomskim i MBA kvalifikacijama, muškarci u prosjeku 2.681 euro, a žene 2.166 eura. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se zaposlenici sa završenom osnovnom školom, gdje muškarci zarađuju 1.391 euro, a žene 1.082 eura.

No, obrazovanje ne briše razlike, naprotiv, s višom razinom kvalifikacija rodni jaz se produbljuje.

Kod srednje stručne spreme razlika iznosi oko 14%, dok se na razini postdiplomskih studija širi na 19%, što znači da su žene na najvišim obrazovnim razinama i dalje osjetno slabije plaćene od svojih muških kolega.

Rodni jaz prati žene kroz cijeli radni vijek

Analiza prema dobnim skupinama pokazuje tipičan „karijerni luk“. Plaće rastu s godinama iskustva, vrhunac dosežu između 35. i 54. godine, a potom blago stagniraju ili padaju. Taj obrazac vrijedi i za muškarce i za žene.

Ipak, u nijednoj dobnoj skupini žene ne dosežu prosječna primanja muškaraca.

Razlika se dodatno povećava u razdoblju zasnivanja obitelji te se kasnije više ne vraća na početne razine, što upućuje na to da rodni jaz nije samo pitanje iskustva, već trajna strukturna značajka tržišta rada.

Promatra li se teritorijalna raspodjela, najveće razlike u plaćama bilježe se u Požeško-slavonskoj županiji, gdje jaz iznosi čak 24%. Izraženije razlike prisutne su i u Ličko-senjskoj (-19%), Karlovačkoj (-18%) te Zadarskoj županiji (-16%).

S druge strane, najmanje razlike zabilježene su na istoku zemlje. U Vukovarsko-srijemskoj županiji (-2%), Sisačko-moslavačkoj (-4%) te Virovitičko-podravskoj (-8%), gdje su prosječna primanja žena i muškaraca znatno ujednačenija.

Privatni sektor prednjači po plaćama, ali ne i po ravnopravnosti

Gleda li se struktura vlasništva, najviše prosječne plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu, što potvrđuje dugogodišnji trend. Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se udruge, s najnižim prosječnim primanjima, dok su javne institucije i domaće privatne tvrtke u sredini raspona.

No, bez obzira na model vlasništva, jedno je pravilo dosljedno: muškarci u prosjeku zarađuju više od žena.

Razlike su najmanje u javnom sektoru, gdje jaz iznosi 9%, ali su i dalje prisutne. U domaćim privatnim tvrtkama razlika se penje na 12%, dok je u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu najizraženija i doseže 15%.

Veća tvrtka, veća plaća, ali ne za sve jednako

Podaci pokazuju da zaposlenici u većim tvrtkama, osobito onima s više od 50 zaposlenih, u pravilu ostvaruju viša primanja. Riječ je o očekivanom učinku većih sustava koji nude više resursa, stabilnije poslovanje i jasnije strukturirani sustavi nagrađivanja. Drugim riječima, plaća raste paralelno s veličinom organizacije.

Zašto rodni jaz i dalje postoji?

Razlika u primanjima između muškaraca i žena ne proizlazi iz jednog uzroka, već iz spleta međusobno povezanih čimbenika koji se nadograđuju kroz cijeli radni vijek.

Diskriminacija pritom jest dio problema, ali nije jedini ni uvijek najvidljiviji.

Važnu ulogu imaju i strukturne razlike na tržištu rada. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i uslužnih djelatnosti, dok su muškarci zastupljeniji u tehničkim i tehnološkim područjima koja u prosjeku nude više plaće.

Karijerni put dodatno oblikuju rodiljni dopusti i neravnomjerna raspodjela obiteljskih obveza, što često usporava napredovanje žena, smanjuje kontinuitet radnog staža i dugoročno utječe na visinu primanja. Razlika se osobito produbljuje u godinama zasnivanja obitelji, a kasnije se rijetko u potpunosti nadoknađuje.

Na izbor zanimanja i napredovanje utječu i rodni stereotipi te društvena očekivanja, koji žene rjeđe usmjeravaju prema STEM područjima, rukovodećim pozicijama i sektorima s iznadprosječnim plaćama.

Istraživanja pokazuju i da žene u prosjeku rjeđe iniciraju pregovore o početnoj plaći i povišicama, što kroz godine stvara kumulativni efekt razlike.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 50.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!