Medijska pismenost – izazov na globalnoj i nacionalnoj razini

Foto: pr

Predstavnice Zavoda Infohub Maribor danas su u emisiji Dobro jutro (RTV SLO 1) upozorile na rastuću zabrinutost vezanu uz medijsku pismenost, koja predstavlja ključni izazov i na globalnoj i na nacionalnoj razini.

Misija Zavoda Infohub Maribor je educiranje šire javnosti o medijskoj pismenosti, medijima, medijskom krajoliku, informacijama i svemu povezanim s medijskim svijetom. Kako ističu, svakodnevno smo u doticaju s medijima i informacijama, gdje uočavamo izazove koji zahtijevaju proaktivna rješenja. Nedavno je Zavod Infohub Maribor proveo istraživanje "Medijska pismenost kroz oči djece i roditelja". Tatjana Novak, direktorica Zavoda Infohub Maribor, naglasila je da se u Sloveniji suočavamo s velikom količinom informacija koje rijetko dopiru do najmlađih, poput djece u vrtićima i osnovnim školama. Roditelji često nisu svjesni važnosti medijske pismenosti, pa su djeca izložena sadržajima koji mogu negativno utjecati na njihov razvoj.

Gabrijela Cojzer istaknula je kako se mlađe generacije uglavnom informiraju putem društvenih mreža (TikTok, Instagram i Snapchat), gdje često nedostaje ključnog narativa za osobni razvoj i informiranost. To predstavlja rizik da neće prepoznati razliku između dezinformacija, sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i razlikovati podatke od mišljenja. Zavod stoga planira pripremu edukacijskih protokola koji će mlade opremiti alatima za kritičko sagledavanje informacija. Medijska pismenost nadilazi samo prepoznavanje dezinformacija. Obuhvaća cjeloviti pristup koji uključuje pristup izvorima, razumijevanje sadržaja, kritičku evaluaciju i stvaranje novih komunikacijskih poruka. To znači da pojedinac mora znati procijeniti je li informacija vjerodostojna te razumjeti njezin utjecaj na svoje odluke kao građanin, birač, roditelj, potrošač ili u bilo kojoj drugoj životnoj ulozi.

Glavni nalazi analize

Nalazi pokazuju da roditelji češće nego djeca razgovaraju o provjeravanju istinitosti informacija na internetu. Djeca se većinom oslanjaju na društvene mreže (TikTok 31%, Instagram 26%, Snapchat 19%, YouTube 17%, Facebook 7%), dok roditelji informacije dobivaju preko klasičnih medija i internetskih portala. Dok djeca smatraju da su informacije na društvenim mrežama uglavnom pouzdane, roditelji im proturječe i ocjenjuju informacije kao uglavnom nepouzdane. Djeca se oslanjaju na više izvora za usporedbu informacija i provjeravaju jesu li informacije objavljene na službenim stranicama. Roditelji se u većoj mjeri ocjenjuju kao "dobri" u prepoznavanju lažnih vijesti, no samo 26 % njih smatra da su vrlo dobri. Manjina roditelja (26 %) sudjelovala je na radionicama o medijskoj pismenosti. Ovo otvara priliku za šire obrazovne programe koji bi obuhvatili veći dio populacije.

Medijska pismenost usko je povezana s međusobnim utjecajem pojedinca i medija. Kao pojedinci, imamo mogućnost brzo i učinkovito širiti informacije putem društvenih mreža, no mediji su ti koji utječu na nas kao građane, birače, potrošače, roditelje, radnike i članove lokalnih zajednica. Važno je biti svjestan tih utjecaja te svoje uloge u kritičkom prihvaćanju i oblikovanju informacija. Na kraju, vrijedi istaknuti da se medijska pismenost ne može naučiti jednom zauvijek. To je cjeloživotni proces koji moramo kontinuirano obnavljati i nadograđivati. Roditelji i obrazovne ustanove nose odgovornost za prenošenje tih vještina, jer ćemo samo tako bolje pripremiti mlađe generacije za odgovorno suočavanje s izazovima digitalnog i medijskog svijeta.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!